Komisija za zaštitu konkurencije
Predsednik Komisije sastao se sa šefom Delegacije EU

FICPredsednik Komisija za zaštitu konkurencije dr Miloje Obradović sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Semom Fabricijem.

Glavne teme razgovora bile su aktivnosti Komisije za zaštitu konkurencije na unapređenju privrednog ambijenta u Republici Srbiji, a posebno one vezane za proces pregovora o pridruživanju, u okviru Poglavlja 8: Politika zaštite konkurencije.

Dr Obradović je upoznao ambasadora Fabricija sa dosadašnjim radom i planovima Komisije, naročito onim koji su vezani za izradu nacrta novog zakona i usaglašavanje zakonodavnog okvira politike zaštite konkurencije sa pravnim tekovinama EU.

Tokom razgovora ambasador Fabrici odao je priznanje radu Komisije i ocenio da je učinjen značajan napredak u proteklih nekoliko godina, posebno u oblasti promovisanja zaštite konkurencije i podizanju svesti o značaju konkurencije u Srbiji.

„Pravična konkurencija je suštinski element transparentnog poslovnog okruženja u Srbiji. EU veoma ceni rad koji je Komisija za zaštitu konkurencije učinila u proteklim godinama – ovaj napredak je prepoznat i u izveštaju Evropske komisije za Srbiju iz 2018. godine. Pozivam Komisiju da nastavi sa takvim radom i pozivam sve relevantne zainteresovane strane da se postaraju da Komisija može nezavisno da vrši svoj mandat“, rekao je Fabrici.

Zaposleni Komisije polaznici CRESSE škole konkurencije

kzk-ekofU okviru projekta „Izgradnja kapaciteta Komisije za zaštitu konkurencije“, a koji KZK sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, šest zaposlenih u Stručnoj službi Komisije za zaštitu konkurencije pohađalo je Evropsku letnju školu politike i regulative konkurencije – CRESSE na Kritu. Predstavnici Komisije prisustvovali su i CRESSE Godišnjoj konferenciji.

CRESSE je međunarodna mreža naučnika i praktičara sa istraživačkim ili profesionalnim interesovanjem u oblasti politike konkurencije i regulative povezanih industrija, osnovane 2005. godine, a kojom upravlja atinski Fakultet za ekonomiju i poslovanje.

Cilj Letnje škole za ekonomiste i Kursa za pravnike je upoznavanje učesnika sa aktuelnom stručnom literaturom, razvojnim trendovima u oblasti prava konkurencije kao i metodama koje se koriste radi procenjivanja poslovnih praksi u kontekstu primene regulative iz oblasti zaštite konkurencije. Škola obezbeđuje i opsežni pregled najaktuelnijeg razvoja ekonomske teorije, empirijskih analiza, kao i zakonodavnog okvira u oblasti zaštite konkurencije. Očekuje se da nakon ovog usavršavanja, zaposleni u Komisiji dodatno poboljšaju svoje akademske veštine i osim praktičnog rada na predmetima, daju svoj doprinos promociji i unapređenju znanja učesnika na tržištu i kroz objavu radova na temu politike zaštite konkurencije.

Letnju školu pohađali su pravnici i ekonomisti iz Sektora za pravne poslove, Sektora za utvrđivanje povreda konkurencije, Sektora za ispitivanje koncentracija i Sektora za ekonomske analize Komisije za zaštitu konkurencije.

Demanti Komisije za zaštitu konkurencije portalu „Srbija danas“ povodom objavljenih neistina o predmetu EPS

kzk

Komisija za zaštitu konkurencije uputila je, povodom neistinitih informacija objavljenih na portalu „Srbija danas odgovor. Ovim putem Komisija upoznaje i širu javnost sa informacijama vezanim za ovaj slučaj.

O D G O V O R

U mediju „Srbija danas“, koji se distribuira putem interneta, u okviru tekstova nepoznatog autora, objavljene su neistinite i nepotpune informacije o radu Komisije za zaštitu konkurencije.

U postupanju protiv EPS Distribucije, Komisija je donela rešenje o zloupotrebi dominantnog položaja zbog nametanja nejednakih i nepravičnih uslova poslovanja na iste poslove sa različitim učesnicima na tržištu čime su pojedini učesnici dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente nametanjem nepravičnih uslova poslovanja, u decembru 2016. godine, a koje je prvobitno potvrđeno od strane Upravnog suda. EPS Distribucija je koristeći pravo na vanredni pravni lek, uložila Vrhovnom kasacionom sudu tužbu na presudu Upravnog suda, nakon čega je Vrhovni kasacioni sud ukinuo presudu i vratio predmet Upravnom sudu na ponovno odlučivanje. U izvršenju ove presude Upravni sud je poništio rešenje Komisije i predmet vratio na PONOVNO ODLUČIVANjE.

Tačno je da je Komisija u rešenju izrekla meru zaštite konkurencije u visini 330 miliona dinara, ali nisu tačni navodi iz objavljenih tekstova da je Upravni sud naložio Komisiji da vrati svih 330 miliona dinara EPS Distribuciji i 35 miliona dinara zatezne kamate, jer takav nalog ne postoji. Pri tome, Komisija ne bi ni mogla da vrati navedenu sumu, jer se ona ne uplaćuje na račun Komisije, nego u budžet Republike Srbije. Komisija je prvi put upoznata o navodnom postojanju kamate i njenom iznosu tek u navedenom tekstu i nema saznanja ko, gde i kako je odredio ovaj iznos kamate, kao ni da li će kamata uopšte biti obračunata. Presuda ne može ni da sadrži ovaj iznos, jer je zahtev za povraćaj novca od strane EPS Distribucije podnet Ministarstvu finansija – Poreskoj upravi 21.06.2018. a presuda Upravnog suda je doneta 23.02.2018. godine.

Povodom tvrdnji da je Komisija priznala Kosovo kao nezavisnu državu, koje su iznete čak i u naslovu jednog od tekstova, Komisija ističe da ne želi da bude uvučena u pokušaj politizacije ovog predmeta. Komisija je, kao i u svim dosadšnjim odlukama, definisala relevantno geografsko tržište držeći se činjenica i Zakona, tako da ova definicija nije povezana sa pitanjem statusa AP KiM, niti teritorijalnim uređenjem Republike Srbije. Ona zavisi od niza okolnosti, mahom ekonomskih, te se često dešava da definisano relevantno tržište bude šire ili uže od teritorije Republike Srbije (kao npr. teritorija grada Beograda, Zapadna Srbija, aerodromski par Beograd-Rim i dr.). Sledeći logiku autora teksta kada Komisija definiše relevantno geografsko tržište uže od nacionalnog, da li to znači da time i priznaje nezavisnost tog dela teritorije? Nesporno je da EPS Distribucija obavlja svoju delatnost samo na teritoriji koju je Komisija definisala kao relevantno geografsko tržište, pri čemu to potvrđuje i Agencija za energetiku, kako na svojoj veb stranici, tako i u dopisu AERS-a od 17.aprila 2018. godine. U ovom dopisu AERS, između ostalog, navodi da je „operator distributivnog sistema EPS Distribucija jedini energetski subjekt koji delatnost distribucije električne energije upravljanja distributivnim sistemom obavlja na teritoriji Republike Srbije, bez APKM”. Komisija je sve ovo detaljno obrazložila u rešenju u delu o definiciji relevantnog geografskog tržišta (strane 12 – 19). Napominjemo da je u obrazloženju rešenja navedeno i da je Komisija utvrdila da je na internet stranici EPS Distribucije objavljen Informator o radu za 2016.godinu, gde je na str.30 pod tačkom 6. navedeno da društvo EPS Distribucija svoju delatnost obavlja na konzumnom području Republike Srbije, s tim da je u Izveštajima o radu AERS-a za 2015. i 2016. godinu precizirano „Delatnost distribucije električne energije je, na teritoriji Republike Srbije bez APKM, u prvoj polovini 2015. godine obavljena u okviru pet PD za distribuciju električne energije”.

Nepoznati autor portala Srbija danas, Komisiji inputira da „ne poštuje zakone i sudove Republike Srbije” što apsolutno nije prihvatljivo, odnosno netačna je tvrdnja da je presudom Upravnog suda naloženo Komisiji da izvrši veštačenje i sprovede usmenu raspravu, a što prema navodima Srbija danas, nije učinila. Pojašnjenja radi, citiramo navod iz presude: „U postupku ponovnog odlučivanja… će ceniti i predlog tužioca (EPS Distribucija prim.aut.) za odgovarajuće veštačenje…”. Komisija je u ponovnoj odluci ocenila izneti predlog, te time i postupila po nalogu iz presude. Stoga se presudom i ne nalaže veštačenje, pri čemu se u istoj usmena rasprava ni ne spominje.

Možda zanemarivanje pojedinih reči iz presude od strane autora tekstova objavljenih na sajtu Srbijadanas, nije važno prosečnom čitaocu, ali su upravo te reči ključne za dokazivanje postupanja Komisije po nalogu Upravnog suda.

Još jedan način da se kompromituje politika zaštite konkurencije i rad Komisije jeste navod iznet u tekstu da “Komisiji građani nisu bitni, jer Komisija nije uzela u obzir kakav uticaj ima ponašanje EPS Distribucije na tržištu na krajnje potrošače, odnosno građane Srbije”. Komisija je upravo uzimajući u obzir dobrobit za potrošače, svojim postupanjem otklonila povredu konkurencije i time sprečila da se indirektno negativni efekti preliju na krajnje potrošače. Komisija je detaljno objasnila efekte povrede konkurencije učinjene od strane EPS Distribucije, i to u lancu od direktnih kupaca koji posluju sa EPS Distribucijom do krajnjih potrošača.

Komisija napominje da je svrha postupka bila da obezbedi jednake uslove poslovanja za sve kupce koji su poslovali sa EPS Distribucijom, bez obzira na njihovu vlasničku strukturu. Infografik „Slobodno tržište električne energije” koji je deo jednog od tekstova, upravo govori u prilog opravdanosti postupanja Komisije, zato što prikazuje cene električne energije i udeo na tržištu EPS Snabdevanja koji padaju nakon pokretanja postupka pred Komisijom, kao i nakon donošenja rešenja iz decembra 2016. godine.

Cilj politike zaštite konkurencije i jeste obezbeđivanje konkurentske borbe između što većeg broja učesnika, što vodi ka snižavanju cena ili poboljšanju kvaliteta, a što je princip koji je ispoštovan i prilikom donošenja ovog rešenja Komisije. Ove ciljeve u svom radu Komisija postiže postupanjem u odnosu na učesnike na tržištu, bez obzira na njihovu vlasničku strukturu i veličinu, na šta je i Zakon o zaštiti konkurencije obavezuje.

Zbog ovakvog pristupa komentarisanja rada i odluka, Komisija je prinuđena da odstupi od svoje uobičajene prakse nekomentarisanja i polemisanja sa širom javnosti pre pravosnažnosti odluke koju je donela.

I na kraju povodom tvrdnji autora da Komisija „nije našla za shodno da da odgovor građanima na ova pitanja” ističemo da smo 22.06. (kroz dva dopisa), kao i 25. i 26.06.2018. pokušali da odgovorimo na sva postavljena pitanja i novinarima portala Srbijadanas dostavili link ka rešenju, u kome je na 50 strana detaljno obrazložena odluka Komisije.

Komisija za zaštitu konkurencije Republike Srbije

Potpisan Memorandum o saradnji sa FEFA

kzk-ekofPredsednik Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije dr Miloje Obradović i dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju – FEFA prof. dr Nebojša Savić potpisali su Memorandum o saradnji Komisije za zaštitu konkurencije i FEFA.

Memorandum o saradnji definiše uspostavljanje stručne i edukativne saradnje ove dve institucije u oblasti politike konkurencije kroz organizaciju seminara, gostujućih predavanja stručnjaka iz Komisije, zajedničkih tematskih radionica, formiranje programa studentskih praksi i izbornog predmeta na master studijama, zajedničke izdavačke delatnosti iz oblasti konkurencije, saradnja sa Institutom FEFA u izradi ekonomskih analiza i slično.

Potpisani dokument će omogućiti zajednički rad na promociji politike zaštite konkurencije i podizanju nivoa znanja u oblasti prava konkurencije i kvalitetnijeg obrazovanja studenata radi ostvarivanja tog cilja.

Memorandum o saradnji sa FEFA je peti sporazum ove vrste koji Komisija ima sa članovima univezitetske zajednice.

Pokrenut postupak protiv JKP Gradska toplana Niš

kzkKomisija za zaštitu konkurencije pokrenula je, po službenoj dužnosti, postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv društva Javno komunalno preduzeće Gradska toplana Niš, radi utvrđivanja postojanja povrede konkurencije, i to zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 16. Zakona o zaštiti konkurencije.

Državna revizorska institucija je utvrdila je cena usluge snabdevanja toplotnom energijom određivana na način koji odstupa od propisane metodologije, i to tako da ishoduje većim iznosom cene od iznosa cene koji bi se dobio računanjem u skladu sa metodologijom. Državna revizorska institucija je našla i da se cena za priključak na toplovodnu mrežu obračunava na način koji nije predviđen relevantnim pravnim okvirom. Komisija je osnovano pretpostavila da bi fakturisanje cena potrošačima na način koji je konstatovala Državna revizorska institucija, moglo da odstupa od „troškovnog principa“, a što može predstavljati radnju povrede konkurencije iz člana 16. stav 2. tačka 1) Zakona o zaštiti konkurencije. Postojanje eventualne povrede konkurencije Komisija će ispitati i utvrditi u svemu u skladu sa članom 41. Zakona.

Pozivaju se sva lica koja raspolažu podacima, ispravama ili drugim relevantnim informacijama koje mogu biti od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja u ovom postupku da iste dostave Komisiji za zaštitu konkurencije na adresu ul. Savska br. 25, Beograd.